Društveni orkestar najstariji je ansambl Hrvatskoga glazbenog zavoda. Upravo je okupljanje glazbenih amatera u orkestar bilo glavni povod za osnivanje HGZ-a 1827. godine. Orkestar je imao oko 26 glazbenika (uglavnom amatera), a prvi je koncert održao 18. travnja 1827. pod dirigentskom palicom Georga (Jurja) Karla Wisnera von Morgensterna. Na programu su, uz jednu njegovu skladbu, bile Mozartova i Rossinijeva uvertira te stavak iz Haydnove simfonije, a uspješnost koncerta zabilježila je kritika u časopisu Luna. Društveni orkestar sljedećih je godina bio jedini koji je kontinuirano djelovao u Zagrebu. Zahvaljujući glazbenoj školi HGZ-a osnovanoj 1829. godine u rad orkestra uključili su se učenici i učitelji škole. Dirigenti orkestra bili su: učitelj violine Antun Kirschhofer, skladatelji Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, Anton Stöckl i Franjo Dugan st.
U drugoj polovici 19. stoljeća orkestar nije kontinuirano radio, a uspješnije razdoblje počinje 1920. godine. Društvo je tada ponovno osnovalo orkestar koji je uspješno djelovao od 1922. do 1937. godine. U tom razdoblju vodili su ga Vjekoslav Rosenberg-Ružić, Fran Lhotka, Boris Papandopulo i Rudolf Matz. Nakon stanke, 1954. godine predsjednik HGZ-a, Milan Žepić potiče ponovno osnivanje orkestra kojem je postao koncertni majstor i umjetnički voditelj, a dirigenti su bili Mladen Jagušt (1954–1957), Igor Gjadrov (1957–2005) i Marcel Bačić (2005–2009), a dd 2009. do danas Zoran Juranić.
Orkestar je nastupao na natjecanjima amaterskih ansambala (Ohrid, 1958; Valjevo, 1981.) te na smotrama zagrebačkih glazbenih amatera. Za potrebe Hrvatskoga radija snimio je djela hrvatskih skladatelja te sudjelovao u više emisija Hrvatske televizije.
Društveni orkestar snimio je i nekoliko nosača zvuka: 1975. godine gramofonsku ploču u izdanju Jugotona s djelima hrvatskih skladatelja 18. i 19. stoljeća, 1998. godine u suradnji s Katedralnim mješovitim zborom i solistima kompaktnu ploču s djelom Misa u C-duru Ferde Livadića, te 2005. i 2009. kompaktnu ploču Muzika iz Algarottijeve zbirke I. i II.
Za svoj rad primio je 1964. godine nagradu Milka Trnina, 1972. godine Nagradu grada Zagreba i 1982. godine nagradu Vatroslav Lisinski Društva hrvatskih skladatelja.
U orkestru sviraju glazbeni amateri i honorarno angažirani akademski glazbenici. Društveni orkestar održava redovite koncerte tijekom koncertne sezone u Velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda i na gostovanjima. O povijesti Društvenog orkestra najviše se može saznati u knjizi Nade Bezić Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda uz 55. godišnjicu njegove obnove (1954-2009) (2009).