U želji da slijedimo i akcentuiramo zbivanja u zagrebačkom kulturnom životu stvarajući sustav obogaćujućih rezonancija koje signaliziraju i specifičnu povijest, blaga i znanja HGZ-a udružujući ih s kulturnom svakodnevicom, zamislili smo ciklus predavanja subotom prijepodne.
Pozivamo vas da se pridružite. Ulaz je besplatan.
Voditeljice ciklusa: Seadeta Midžić i Nada Bezić.
17. 3. 2018.
Mit i stvarnost – šezdesete u Hrvatskoj
Muzički biennale Zagreb i suvremena hrvatska glazba u HGZ-u uoči otvorenja izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt
HGZ je od svojih početaka nastojao slijediti glazbene impulse i duh vremena, a pogotovo 1920-ih godina, kada je tajnik HGZ-a Artur Schneider bio i glavni tajnik jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu muziku (ISCM), te s velikim uspjehom promovirao hrvatske skladatelje u okviru te organizacije. Desetljećima poslije velik dio Muzičkog biennala Zagreb odvijao se u dvorani HGZ-a. Na tragu tih preplitanja povijesnih epoha vodit će se razgovor u povodu izložbe Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost koja se u travnju otvara u Muzeju za umjetnost i obrt.
O izložbi govore njezin autor Zvonko Maković i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, a o značenju Muzičkog biennalea u hrvatskom i europskom kontekstu Seadeta Midžić, akademik Nikša Gligo i maestro Nikša Bareza, sudionici, interpreti i nositelji te velike epohe mitskih dimenzija. U glazbenom dijelu sudjeluje skladatelj Silvio Foretić.
10. 2. 2018.
Ladislav Šaban – uz 100. obljetnicu rođenja
Ladislav Šaban (Lepoglava, 3. 1. 1918. – Zagreb, 25. 7. 1985), povjesničar HGZ-a i čuvar njegova arhiva, pijanist, pedagog, organolog i muzikolog, bio je gotovo cijeli život povezan sa zgradom u Gundulićevoj 6, isprva kao đak glazbene škole, potom diplomant Muzičke akademije u klasi Svetislava Stančića, zatim nastavnik na školi i profesor na Muzičkoj akademiji. U ravnateljstvu HGZ-a djelovao je od 1955. do 1980, a voditeljem HGZ-ova arhiva ostao je sve do smrti, 1985. godine. O Šabanovom muzikološkom radu, glazbenoj pedagogiji i važnosti za Hrvatski glazbeni zavod govore njegovi suvremenici, kolege i suradnici koji su s njime dijelili etape njegova istraživanja i rada.
U razgovoru sa Seadetom Midžić sudjeluju: Koraljka Kos, Vladimir Kranjčević, Marcel Bačić i Zdravko Blažeković.
13. 1. 2018.
Vladimir Krpan – hommage uz proslavu 80. rođendana
Krpanovo djelovanje sažima potencijal vlastite sredine s europskim iskustvima i idejama velikih interpreta i njegovih pedagoga Stančića, Agostija, Silvestrija, Zecchija i Michelangelija. Obogatio je klavirski svijet osebujno promišljenim interpretacijama europske literature, ali i izvedbama nove hrvatske glazbe. Stvorio je generacije intelektualno zrelih i inspiriranih nasljednika zagrebačke pijanističke škole.
U razgovoru s muzikologinjom Seadetom Midžić sudjeluju Vladimir Krpan,Vladimir Kranjčević i nekadašnji studenti prof. Krpana, Berislav Arlavi i Srđan Filip Čaldarović.
U glazbenom dijelu programa Berislav Arlavi interpretira skladbu C. Debussyja Masques, a Srđan Filip Čaldarović skladbu F. Liszta Invocation (Harmonies poétiques et religleuses).
9. 12. 2017.
Od Josepha Haydna do Paule von Preradović: Hrvatsko-austrijske glazbene spone
Predavanje muzikologinje Marijane Pintar u povodu 130. godišnjice rođenja Paule von Preradović (1887–1951)
Vremenski okvir predavanja čine dvije austrijske himne. Ona koju je 1797. za Habsburšku Monarhiju na melodiju napjeva Gradišćanskih Hrvata skladao Joseph Haydn i ona za Republiku Austriju čiji je tekst 1947. napisala pjesnikinja Paula von Preradović, unuka hrvatskog pjesnika Petra Preradovića.
Plesne brojeve na koreografiju Desanke Virant izvode plesači Branko Banković i Iva Šolčić.
Predavanje je dio projekta Godina kulture 2107. Austrija – Hrvatska, zajedno u kulturi koji provodi Austrijski kulturni forum Zagreb, a održava se u okviru teme Kalliope Austria – žene u društvu, kulturi i znanosti.
18. 11. 2017.
Hrvatska radiotelevizija – čuvarica bašrine, kreatorica suvremenosti i graditeljica hrvatskoga kulturnog identiteta
Sudjeluju: Tatjana Čunko, Tomislav Fačini, Lana Janjanin, Iva Lovrec-Štefanović, Ivana Kocelj, Seadeta Midžić i Mladen Tarbuk
Uz najavu koncertne sezone HRT Glazba vas vodi u drugi svijet zvone riječi muzikologa Eggebrechta: „Kao nijedna druga umjetnost glazba može rasvijetliti i utješiti, uljepšati i uveličati, uzbuditi i ublažiti, zavesti i očvrsnuti; privući čovjeka u njegovoj egzistenciji u njezin, jedan drugi svijet.“
O značenju glazbe u lancu hrvatskog kulturnog života u povodu izdanja zvučnog zapisa prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba, muzikologinja Seadeta Midžić razgovarat će s uglednim gostima, a ulomak iz skladbe Miserere Srećka Bradića izvest će Zbor HRT-a pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija.
14. 10. 2017.
Naslijeđe Lovre Matačića
Uz 30. godišnjicu Fonda „Lovro & Lilly Matačić“
Sudjeluju: Vladimir Kranjčević, Jagoda Martinčević, Seadeta Midžić, Frano Parać, Ruža Pospiš-Baldani i Dunja Vejzović
Suvremeni je dirigent utjelovljenje samog čina stvaranja glazbe, fascinantna ličnost koja snagom znanja i individualne predodžbe objedinjuje raznovrsno bogatstvo zvuka u jedan vlastiti glazbeni svijet koji se prenosi kao istina o lijepom, ljudskom i velikom. Matačić je glazbenu i svoju istinu dijelio i gradio s umjetnicima koji su ga imali snage pratiti, kao i sa svima koji su je htjeli i mogli živjeti. Sveobuhvatne vizije najavljuju mladenački zanosi, nose ih skladateljske geste poput Simfonije konfrontacija i zaokružuje mudra oporuka kojom se brine za budućnost mladih i zemlje koju je tako volio.
11. 3. 2017.
Vladimir Kranjčević – čuvar i interpret baštine
Vladimir Kranjčević u razgovoru sa Seadetom Midžić
Povjerenje u istinske vrijednosti hrvatskog stvaralaštva, te prepoznavanje ljepote napora i talenta hrvatskih skladatelja raznih epoha, kao i briga za institucionalno utemeljenje, rast i razvoj glazbenog svijeta, čine Kranjčevića posebno vrijednim graditeljem hrvatske glazbene kulture. Nezaustavljivi radni zanos tijekom cjelokupnog umjetničkog puta pijanista, dirigenta i pedagoga Vladimira Kranjčevića, nosi neustrašivi uzlet prema istinskoj veličini djela, ali i odgonetanju povijesnih nepoznanica. Stoga je vrijedilo upoznati njegov životni put, njegove uzore i ideale.
11. 2. 2017.
Željka Zdelar: Susret Joze Kljakovića i Igora Stravinskog u Švicarskoj
Nada Bezić: Kljaković u HGZ-u
Predavanje Željke Zdelar, kustosice Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, temeljilo se na svjedočenju slikara Joze Kljakovića o susretu sa Stravinskim na Lehmanskom jezeru u domu bračnog para Maje Strozzi-Pečić i Bele Pečića tijekom Kljakovićeva školovanja u Švicarskoj 1918. i 1919. godine. Izlaganje je prošireno ilustracijom Kljakovićevih portreta drugih muzičara i odrazom burnih previranja u prvoj polovici 20. stoljeća u likovnoj umjetnosti u njegovom opusu, te upozorenjem Nade Bezić na Kljakovićeva djela sačuvana u knjižnici i arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.
21. 1. 2017.
Xenakis – Znanstvena misao i umjetnička kreacija
Sudjeluju: Marcel Bačić, Aleksandar Durman, Nikša Gligo, Sanja Kiš-Žuvela, Seadeta Midžić, Berislav Šipuš
Nastavljajući seriju predavanja kojima se ističe povijesna ukorijenjenost težnje za novim u HGZ-u, upozorili smo na jednu od bitnih žarišnih točaka glazbenog stvaralaštva XX. stoljeća u djelu skladatelja Iannisa Xenakisa i to povodom Cantusovog koncerta u Laubi. U Xenakisovom opusu, prožetom poznavanjem i življnjem antičke kulture i filozofije, susreću se i obogaćuju znanstvene metode i principi sa superiornošću izravne spoznaje i iskustva lijepog kroz umjetnost. “Osnovna funkcija umjetnosti (naročito glazbe) je da bude katalizator sublimacije koju može donijeti svim sredstvima izraza” kazao je Xenakis.
26. 12. 2016.
Berislav Šipuš
O Schönbergu – duboki razlozi koncerta ansambla Cantus u HGZ-u
Sudjeluje sopranistica Monika Cerovčec
Maestro Šipuš i ansambl Cantus proslavili su u HGZ-u 22. listopada koncertom i promocijom CD-a 15. godišnjicu djelovanja. Tom je prilikom izvedena i slavna skladba Erwartung Arnolda Schönberga s kojom je Cantus Ansambl debitirao u Berlinu 2002. godine na svojem prvom važnom gostovanju u Maloj dvorani Konzerthausa. Analizirajući to djelo Berisalv Šipuš je tumačeći strukturu djela predstavio jedinstven i neponovljiv svijet skladbe koja potpuno probija okvire tradicije 19. stoljeća i uvodi glazbu u novo vrijeme S posebnom osjetljivošću razumijevanju te dramatične skladbe doprinijela je izvedba Monike Cerovčec.
17. 12. 2016.
Zoran Juranić
Zrinjski i Siget – na kraju velike povijesne godine
Glazbeni dio obilježavanja 450. godišnjice bitke kod Sigeta bio je koncert simfonijskog orkestra Muzičke akademije pod vodstvom maestra Juranića u dvorani “Bersa” na Muzičkoj akademiji. Predstavljene su skladbe posvećene Nikoli Šubiću Zrinjskom, a najveće zanimanje glazbenika i znanstvenika pobudila je prva suvremena izvedba ulomaka iz opere Zrinyi Augusta Adelburga Abramovića, praizvedene u Pešti 1868. godine. Nepotpuna partitura djela, koje je maestro Juranić detaljno analizirao i usporedio sa Zajčevim Zrinjskim, nalazi se u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.
3. 12. 2016.
Tamara Jurkić-Sviben
Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj: između tradicije i asimilacije
Sudjeluje mezzosopranistica Sofija Cingula
Pijanistica Tamara Jurkić-Sviben, autorica disertacije Glazbenici židovskog podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941., govorila je u povodu otvorenja Židovskog muzeja u Židovskoj općini Zagreb. Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj čine sastavni dio hrvatske glazbene kulture 19. i prve polovice 20. st., a ostavili su vrijedan i zanimljiv trag u hrvatskoj kulturi. Posebno se to očituje u stvaralaštvu skladatelja Žige Hirschlera (1894–1941), Rikarda Schwarza (1897–1941/42?) i Arona Marka Rothmüllera (1904–1993), čijem su poznavanju doprinijele i izvedbe njihovih djela. Interpreti su bili Sofija Cingula, mezzosopran i Tamara Jurkić Sviben, glasovir.
15. 10. 2016.
Erika Krpan
Boris Papandopulo (1906–1991), uz obljetnice
Sudjeluje violinistica Katarina Kutnar
Papandopulova ostavština pohranjena je u HGZ-u prije deset godina. Erika Krpan, izvanredna poznavateljica njegovog opusa i autorica izložbe i publikacije koja je tada priređena, govorila je o Papandopulovom djelu i karijeri. Započeta u Beču i Zagrebu, ona se nesmanjenim intenzitetom i inventivnošću nastavljala najvećim dijelom u okrilju Hrvatskoga glazbenog zavoda posljedujući jednom od najvažnijih glazbenih ostavština cjelokupne hrvatske glazbe. Stavak iz Papandopulove skladbe Monolog izvela je violinistica Katarina Kutnar, dobitnica prve nagrade na Natjecanju mladih glazbenih umjetnika Papandopulo i posebne nagrade za izvedbu upravo te skladbe 2016.godine.
Pozivamo vas da se pridružite. Ulaz je besplatan.
Voditeljice ciklusa: Seadeta Midžić i Nada Bezić.