Mladi glazbenici vole izazove

Mladi glazbenici vole izazove

Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml, Hrvatski glazbeni zavod i Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
Zagreb, 1. – 7. listopada 2021.

dr. sc. Zdenka Weber

Piše: dr. sc. Zdenka Weber

Pripreme za profesiju glazbenika dugotrajne su i zahtjevne. Da, najčešće počinju već u nježnoj dobi djetinjstva kada se u ruke dobiva neki instrument, a traju sve do stjecanja diplome na nekom od svjetskih visokoškolskih glazbenih učilišta. Ali, ono što procesu sazrijevanja nedvojbeno osigurava posebne čari sudjelovanja su na natjecanjima kojih ima posvuda i koja uključuju različite dobne razine. Ovaj je tekst posvećen najstarijem međunarodnom natjecanju koje se održava u hrvatskoj metropoli, a posvećeno je glazbalu čije su tehničke mogućnosti od njegova ustoličenja na pijedestal jednog od najvažnijih gudačkih instrumenata tijekom 17. stoljeća izuzetno velike, ispisana glazbena literatura nadasve bogata, a primjenjivost različita, od solističkog sviranja do sudjelovanja u manjim ili većim komornim skupinama, do najbrojnijeg sastava u filharmonijskim i simfonijskim orkestrima. Pogađate, dakako, riječ je o  – violini!

Violina je glazbalo bogate literature i široke primjenjivosti (f. Dani Milka Kelemena Slatina)

Zagreb se kao grad koji se zemljopisno i kulturološki nalazi u srednjoeuropskom prostoru može podičiti doista bogatom tradicijom učenja sviranja na violini. Posebno se pak to odnosi na razdoblje od dolaska u Zagreb češkog violinista i pedagoga Vaclava Humla (Beroun, Češka, 18. rujna 1880. – Zagreb, Hrvatska, 6. siječnja 1953.) 1903. godine kada je taj ambiciozni mladi student uglednog profesora Otokara Ševčika u Pragu počeo raditi kao nastavnik violine i komorne glazbe na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Od 1921.godine utemeljena je visokoškolska ustanova i Vaclav Huml bio je do smrti profesor violine na Muzičkoj akademiji. 

Vaclav Huml stiže u Zagreb 1903. kao nastavnik violine i komorne glazbe na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda (f. HGZ)

Kako kaže Hrvatska enciklopedija, „Usto je koncertirao solistički i u komornim sastavima (u triju s H. Mihalovićem i J. Tkalčićem), a bio je i suosnivač te prvi violinist Zagrebačkog kvarteta (1919., s M. Grafom, L. Miranovom i U. Fabbrijem). Vaclav Huml obrazovao je više od 200 učenika i studenata pa ga se po tom izuzetno važnom pedagoškom djelovanju smatra utemeljiteljem Zagrebačke violinističke škole.  Svoju je pedagošku djelatnost temeljio na discipliniranoj izradi violinističke tehnike na zasadama O. Ševčika i K. Flescha, a među njegovim istaknutijim učenicima koncertnu su i pedagošku karijeru razvili Z. Baloković, J. Klima, L. Miranov, I. Pinkava, M. Barić, Lj. Spiller, S. Šulek, Z. Topolski i mnogi drugi. U spomen na njegovo djelovanje Hrvatski glazbeni zavod ustanovio je 1953. nagradu pod njegovim imenom, namijenjenu najboljim diplomiranim gudačima zagrebačke Muzičke akademije, a od 1977. svake četvrte godine u Zagrebu se održava Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml.“  (Hrvatska enciklopedija, V. sv., Leksikografski zavod Miroslav Krleža).

Jubilej Vaclava Humla 1973. popraćen u časopisu Svijet (f. Arhiva HGZ-a)

Sve ima svoju povijest, dakle i svoje početke. Naime, u siječnju 1973. godine a u povodu 20. obljetnice smrti Vaclava Humla bio je u Hrvatskom glazbenom zavodu održan Memorijal Vaclava Humla. Nastupilo je 23 violinista solista iz domovine i inozemstva uz Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar HRT i Zagrebačke soliste. Tom je prigodom objavljena i monografija Vaclav Huml kao i gramofonska ploča Učenici Vaclava Humla, te održano predavanje, panel-diskusija i glazbarska izložba. Četiri godine kasnije, 1977., profesor Zlatko Stahuljak inicirao je u organizaciji HGZ-a Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml, a na čelu međunarodnog žirija od 12 članova bio je znameniti violinist Henryk Szeryng (Varšava, Poljska, 22. rujna 1918. – Kassel, Njemačka, 3. ožujka 1988.). Njega je na mjestu predsjednika žirija 1989. naslijedio znameniti učenik Vaclava Humla, Ljerko Spiller (Crikvenica, Hrvatska, 22. srpnja 1908. – Buenos Aires, Argentina, 9. studenog 2008.),  od 2005. Josef Suk (Prag, Češka, 8. kolovoza 1929. – Prag, Češka, 6. srpnja 2011.), a od 2013. Viktor Tretiyakov (Krasnojarsk, Rusija, 17. listopada 1946.).

Prvih je nekoliko međunarodnih violinističkih natjecanja Vaclav Huml sačuvano na gramofonskoj ploči u izdanju Jugotona

Mi nešto stariji sjećamo se prošlih izdanja Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml, osobno dobro se sjećam susreta s Henrykom Szeryngom u Hotelu Esplanade i u prostorima Hrvatskog glazbenog zavoda, a posebno mi je u dragoj uspomeni ostao violist, profesor viole, pa i po diplomatskim dužnostima u hrvatskoj diplomaciji, od osamostaljenja Republike Hrvatske, kolega, utemeljitelj natjecanja Zlatko Stahuljak  (Zagreb, 29. lipnja 1933. – Zagreb, 21. lipnja 2021.). Velike zasluge neumornog glazbenika, organizatora i diplomata potakle su aktualne organizatore sada već 12. Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml da upravo Zlatku Stahuljaku posvete recentno natjecateljsko izdanje i posebno ga navedu u završnoj riječi finalnog koncerta u KD Vatroslav Lisinski 7. listopada 2021.

Henryk Szeryng predsjedao trinaesteročlanim (!) žirijem na Trećem Humlovom natjecanju 1985. u HGZ-u

Ovo je bilo prvo natjecanje bez utemeljitelja i dugogodišnjeg predsjednika Humlova natjecanja, Zlatka Stahuljaka, uspomeni na koga je bilo posvećeno.

Šestodnevna događanja u HGZ-u, sada već u atmosferi pred zatvaranje zgrade pred konstruktivnu obnovu zbog oštećenja uzrokovanih potresima, bila su kao i uvijek ispunjena vježbanjem, sviranjem pred žirijem, pa opet vježbanjem s korepetitorima, u trajnom uzbuđenju mladih kandidata pristiglih s raznih strana svijeta i iz klasa uglednih današnjih violinističkih pedagoga na brojnim europskim glazbenim učilištima.

Polufinalisti Humla 2021. u Maloj dvorani HGZ-a s članovima žirija: trojica Hrvata (Tvrtko Emanuel Galić, Leon Korman i Ivan Graziani), dvije Koreanke (Kaewon Ma i On-You Kim) jedna Tajvanka (Tao-Yuan Hsiao), jedna Njemica (Cornelia Machuletz), jedna Japanka (Eimi Wakui) i jedna Švicarka austrijsko-japansko-poljskih korijena (Amia Janicki).

Dakako, nije mi bilo moguće pratiti sve natjecateljske faze i slušati sve kandidate, ali odazvala sam se na poziv organizatora i 6. listopada došla u Malu dvoranu HGZ-a na susret sa članovima žirija. Na podiju su bili oni koji su došli u Zagreb i to Erich Höbarth (Austrija), Goran Končar (Hrvatska), Anđelko Krpan (Hrvatska), Ruta Lipinaitytė (Litva), Leonid Sorokow (Austrija), Jan Talich (Češka) i Pavel Vernikov (Rusija / Švicarska), dok su preko Zooma natjecanje pratili predsjednik žirija Viktor Tretiyakov (Rusija) i Kimiko Nakazawa (Japan), budući da je korona spriječila njihov dolazak.

Komisija u prva dva natjecateljska kruga koja su se odvila u Velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (f. Damil Kalogjera)

Nažalost u publici smo bili samo dvoje. Osim mene još i violončelist Miljenko Šajfar, vjerojatno poklonik violine zbog svoje sestre Dubravke (!). Na podiju su bili svi imenovani uglednici, a razgovor je vodila glavna tajnica natjecanja Sanda Vojković. Svi su govorili lijepo i zanimljivo, moglo se čuti vrijedna mišljenja o natjecanjima kao mogućnostima za početak karijere, ali i kao uzrocima mnogih stresova. Posebno su zanimljiva bila sjećanja Jana Talicha, dobitnika prve nagrade na zagrebačkom natjecanju 1989. godine, koji je ostvario zavidnu solističku i pedagošku karijeru. U svakom slučaju, bili su to monolozi uglednih violinista i profesora, osobito gostiju koji su odvojili vrijeme i došli u Zagreb i usprkos opasnostima korone. Ali, kome su se obraćali?? I tko je zakazao u organizaciji tog podnevnog susreta sa članovima žirija?? Ili doista mladi glazbenici u Zagrebu nisu zainteresirani za mogućnost razgovora s uglednim profesorima?? Sve mi je ostavilo otužan dojam. A izjave da su ove godine dotacije bile smanjene, pa time i samo natjecanje ugroženo, ne daje veliki optimizam za budućnost ovog međunarodnog natjecanja violinista koje bi u Zagrebu trebalo biti popraćeno s više pompe, bolje oglašeno i s mnogo više truda u odnosu na animiranje mladih glazbenika koji se možda jednoga dana i sami odluče za neko međunarodno natjecanje. No bilo kako bilo, susret je završen u prijateljskom tonu, a ostaje uvijek nada da će idući put biti bolje (!).

Pobjednica Amia Janicki osvojila je komisiju svojom maestralnom izvedbom Sibeliusova Koncerta za violinu uz Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom Uroša Lajovica u Velikoj dvorani Lisinski (f. Damil Kalogjera)

Veliki finale održan je 7. listopada ali sada više ne u HGZ-u već u Velikoj dvorani Vatroslav Lisinski. Svakako je bilo zanimljivo pratiti na kraju koncerta razgovor koji je s finalisticama vodila urednica na HTV-u i voditeljica programa muzikologinja Jana Haluza, jer mogli smo čuti što o natjecanju misle finalistice  Eimi Wakui (Japan), dobitnica druge nagrade u iznosu od 3500 eura i Amia Janicki (Austria / Švicarska), pobjednica, dobitnica prve nagrade koja nosi ime Zlatko Baloković i koja je mladoj violinistici donijela 5000 eura. Amia Janicki primila je i nagradu Hrvatskog društva skladatelja za izvedbu skladbe Studio (in Omaggio a Vaclav Huml) Stjepana Šuleka, Nagradu Simfonijskog orkestra HRT-a za najbolju suradnju, te koncert u sezoni Zagrebačkih solista i koncert u sezoni Dubrovačkog simfonijskog orkestra. 

Amia Janicki i Eimi Wakui, dobitnice 1. i 2. nagrade, odnijele sa sobom kući lijepe uspomene iz Zagreba (f. Damil Kalogjera)

Uručene su i druge i sve posebne nagrade (osim treće koja nije dodijeljena), a na kraju je predsjednik 12. Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml violinist i profesor violine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu Goran Končar srdačno svima zahvalio, svakako dakako i Simfonijskom orkestru HRT-a koji je pod ravnanjem maestra Uroša Lajovica nastupio s finalisticama.

Zahvaljujući vrlo informativnoj internetskoj stranici natjecanja https://huml-competition.hr/ kao i cjelovitoj snimci završnog koncerta https://www.youtube.com/watch?v=Byn3ErN5rGE svi zainteresirani mogu i naknadno upoznati i pratiti sve pojedinosti održanog 12. Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml  koje je i ove godine Zagreb učinilo važnim središtem u koje mladi violinisti dolaze puni nade u uspjeh jer mnogi su očito vrlo nadareni, a rade, studiraju i vježbaju itekako revno i marno. A da bi im trebalo posvetiti više pozornosti zaključak je čiju oštricu u negodovanju za ovu godinu ublažava opasnost korone. No za 13. izdanje valja očekivati glasnije obaviještenu pa onda i zainteresiraniju javnost.

Do tada će zgrada HGZ-a zacijelo zasjati u punome sjaju, jer četiri godine rada i obnove nedvojbeno će dati tako željene rezultate!