Tko se usuđuje pobjeđuje

Uz izvanrednu skupštinu članova Hrvatskog glazbenog zavoda održanu 28. veljače 2022. u dvorani Blagoja Berse na Muzičkoj akademiji u Zagrebu

Piše: dr. sc. Zdenka Weber

Kao udruga građana Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) i njegova uprava dužni su održavati godišnje skupštine na kojima se rješavaju pitanja vezana uz rad i programe rada udruge. Kako je dobro poznato, barem u krugovima zainteresiranih posjetitelja koncerata u Velikoj dvorani HGZ-a, zgrada je u Gundulićevoj zatvorena na dulji rok zbog konstrukcijske obnove. Svakome tko je voljan imalo se udubiti u problematiku koju sadrži takav lapidaran opis „konstrukcijska obnova“, mora biti jasno da se uprava HGZ-a suočava s najblaže rečeno nemalim, da ne kažemo ogromnim problemima. Dakako da najveću odgovornost pa onda i nužnost donošenja odluka, nosi predsjednica HGZ-a, izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković i njezini najbliži suradnici u Ravnateljstvu. Dovoljno je imati samo malo mašte ili barem malog iskustva s radovima obnove nekog objekta, kako bi se znalo da je neophodnost donošenja odluka svakodnevna, zadaci i problemi itekako veliki pa je onda i odgovornost znatna.

 

Hibridna sjednica, uživo fizički i online na Zoom-u

Upravo zbog svega navedenoga sazvala je predsjednica HGZ-a Izvanrednu skupštinu kako bi članstvo bilo upoznato s aktualnim stanjem i sa svime što je u proteklom razdoblju učinjeno. Izvanredna je skupština održana 28. veljače 2022. godine u dvorani Blagoja Berse na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu s početkom u 18 sati i to u tzv. hibridnom obliku. Naime, kako još uvijek traje ugroza zaraze koronavirusom, a neki članovi nisu u Zagrebu, bilo je moguće ili osobno nazočiti skupštini ili se povezati online putem platforme Zoom. Tako je od 247 članova i 19 počasnih članova Izvanrednoj skupštini prisustvovalo 79 članova, od toga je 50 članova bilo fizički nazočno, 22 člana pratila su rad skupštine online, a 7 je članova na Skupštini sudjelovalo putem opunomoćenika.

U skladu s uobičajenim načinom vođenja skupštine predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković pozdravila je prisutne i članove koji su skupštinu pratili online. Nadalje predložila je predsjednica da se minutom šutnje oda počast članovima koji su preminuli  u protekloj godini: Zdenka Kapko Foretić (članica NO HGZ-a), te članovi Sead Muhamedagić, Zdenka Papandopulo, Želimir Puškarić i Zlatko Stahuljak.

 

Transparentnost rada i svih postupaka oko obnove

Dakako da za blog kojim se šire pučanstvo želi izvijestiti o temama i problemima HGZ-a nije neophodno iscrpno iznošenje tijeka i svega izgovorenoga za vrijeme Izvanredne skupštine. O tome je sastavljen detaljni Zapisnik u koji svaka članica i svaki član može dobiti uvid. Za širu javnost može biti zanimljiva tematika financiranja tako opsežnog projekta, a za Zagrepčane koji danas prolaze Gundulićevom ulicom i pred zgradom HGZ-a vide veliku dizalicu i ne mogu proći pločnikom ispred zgrade, zacijelo je zanimljivo znati kako se, kojim tempom, te pod kojim uvjetima odvija konstrukcijska obnova zgrade. Njezin je značaj za kulturnu baštinu hrvatske metropole itekako velik i od nje se očekuje da, u nadajmo se što skorijoj budućnosti, otvori vrata ljubiteljima glazbe i posjetiteljima koncertnih događaja.

Više je puta tijekom Izvanredne skupštine članstva HGZ-a naglašena transparentnost rada i svih postupaka koji su u tijeku kao bitna značajka načina na koji predsjednica Romana Matanovac Vučković zajedno sa članovima Ravnateljstva i Nadzornog odbora vodi doista izuzetno odgovoran postupak obnove i rekonstrukcije zgrade. Zgrada je doduše u vlasništvu udruge, ali je istovremeno i zaštićeno kulturno dobro. Kako je pak riječ o vrlo zahtjevnom postupku, budući da se ide u „dubinsku“ obnovu, što uključuje vrlo opsežne građevinske i arhitektonske zahvate, cijena poslova nije mala.

U kompleksnost cijele procedure i vremenske okvire izrade dokumentacije i provedbi mjera zaštite u sklopu projekta obnove najupućeniji je arhitekt Roman Šilje. On ističe da je zgrada kulturno dobro što uvjetuje odvijanje radova u skladu s EU smjernicama i strategijama cjelokupne obnove, a predsjednica Matanovac Vučković vodi financijsko-provedbeni model pribavljanja sredstava i njihovo trošenje. Odgovornosti su to za čije preuzimanje valja uputiti zahvalnost i pohvale toj profesorici s Pravnog fakulteta. Jer, da ne raspolaže upravo s tim pravničkim znanjima, teško bi joj bilo upustiti se u tako opsežan i odgovoran posao koji uključuje stručnjake specijalizirane za procese obnove i rekonstrukcije ali i neophodnost osiguravanja financijskih sredstava. I to ne malih, rečeno je već!

Promjena statuta HGZ-a

Kako je glavnina sredstava osigurana preko EU fondova, a uplate dolaze s duljim vremenskim odmakom nakon obavljenog posla, to pretpostavlja ulaganje vlastitih sredstava koje HGZ kao udruga građana nema, nametnula se nužnost posudbe financija kako bi se radovi obavljali i onima koji ih obavljaju plaćalo. Upravo je s tim u vezi došlo do upuštanja u izvjesni rizik i za taj je korak predsjednica HGZ-a tražila izmjenu statuta čime bi se omogućilo donošenje odluka u trenutku potrebe a članstvo obavještavalo o učinjenome u skladu s radom udruge. Konkretno, ta statutarna nadopuna glasi: „U slučaju izvanrednih situacija u radu HGZ-a u kojima je nužno hitno osigurati likvidnost za podmirenje financijskih obveza povezanih s radovima obnove zgrade stradale u potresu, poplavi i sličnim situacijama, Ravnateljstvo može donijeti odluku o uzimanju pozajmice uz kamatu, ali bez zalaganja zgrade HGZ-a. U takvom slučaju Ravnateljstvo je dužno na prvoj idućoj sjednici Skupštine obrazložiti razloge uzimanja pozajmice i zatražiti razloge uzimanja pozajmice i zatražiti odobrenje Skupštine. Skupština će odobriti takvu pozajmicu ako je opravdana i nužna.“

Predstavljeni su aktualni poslovi vezani uz Knjižnicu i Arhiv HGZ-a, cijeli dokumentacijski fond izuzetne kulturološke i povijesne važnosti, a koji je aktualno pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu i neophodnost provođenja digitalizacije arhivskog fonda. Naglasak je stavljen na nužnost daljnjeg osiguravanja financijskih sredstava putem donacija, kao i neophodnost nadasve transparentnog vođenja i trošenja do sada dodijeljenih sredstava. Istaknuta je i trajna briga o ansamblima HGZ-a koji u vremenu obnove zgrade djeluju u prostorima Centra za kulturu i informacije Maksimir. Predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković pokazuje izuzetnu hrabrost u odnosu na vođenje konstrukcijske obnove zgrade što je prvenstveno vezano uz doista velike troškove. Kako je članstvo jednoglasno podržalo njezino traženje za pružanje povjerenja u postupke i odluke onako kako su oni nužni u datom trenutku, moguće je tek poželjeti da se sve stvarno i odvije prema planu. Uložena energija, angažman, upornost, pa i hrabrost bit će onog dana kada se otvore vrata obnovljene zgrade HGZ-a svakako nagrađeni. A do tada nedvojbeno vrijedi uvjerenje kako samo oni koji se usuđuju na kraju i pobjeđuju!