Knjižnica
Knjižnica HGZ-a sadrži muzikalije, knjige o glazbi i glazbene časopise. U 19. stoljeću to nije bila jedina glazbena knjižnica u Zagrebu, ali je svakako bila najznačajnija. Prve muzikalije nabavljene su usporedo s osnivanjem Društvenog orkestra, a osnutak knjižnice spominje se već u prvom članku statuta iz 1827. g.
Krajem prve godine rada Društvo je posjedovalo 135 muzikalija, a novi poticaj širenju knjižnice dalo je osnivanje glazbene škole 1829. Knjižnica je nastajala velikim dijelom zahvaljujući poklonima. Svoje zbirke muzikalija darovali su među prvima pokrovitelji biskup Maksimilijan Vrhovac te osobito nadbiskup Juraj Haulik, obojica ljubitelji glazbe. O sadržaju knjižnice od početaka do kraja 19. st. svjedoči najstarija inventarna knjiga, jedinstven dokument sačuvan do danas.
Zalaganjem člana Ravnateljstva Božidara Širole i nadasve Dragana Plamenca 1935. g. predana je na čuvanje u HGZ vrlo vrijedna zbirka muzikalija don Nikole Udine-Algarottija (1791–1838), vlasništvo Biskupije Krk. Ta zbirka, bogata ranim izdanjima i rijetkim prijepisima iz 18. i 19. st., poznata je i u inozemstvu budući da je njezin veliki dio uvršten u bazu podataka Međunarodnog repertoara glazbenih izvora (RISM).
Knjižnica danas posjeduje više od 13.500 svezaka muzikalija, 2.700 knjiga te neveliku zbirku gramofonskih ploča i CD-ova.
Voditelj knjižnice je dr. sc. Nada Bezić, muzikolog i knjižničar.
Zbirka arhivske građe
Arhiv HGZ-a ili točnije Zbirka arhivske građe sadrži spise o povijesti HGZ-a, koncertne programe i plakate, ostavštine glazbenika i drugu arhivsku građu. Povijest Zbirke počinje osnutkom Društva, dakle prvim spisima i računskom knjigom iz 1827. koja je do danas sačuvana. U zbirci od oko 10.000 koncertnih programa i plakata najstariji je plakat iz 1819. godine.
Zbirka arhivske građe zaprema više od 30 dužnih metara. U arhivskom fondu HGZ-a nalaze se spisi, računi i financijska evidencija, dokumentacija glazbene škole i ostala dokumentacija vezana uz Glazbeni zavod; a zasebne su arhivske zbirke koncertnih programa i plakata, zbirka fotografija, rara i miscelanea. Od ukupno 48 ostavštine umjetnika i glazbenih udruženja i ansambala 27 ih je dobiveno od 1978. do danas.
Građa iz arhiva HGZ-a obrađena je u okviru studija muzikologije na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u brojnim seminarskim, diplomskim, magistarskim (Snježana Miklaušić-Ćeran: Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću u svjetlu koncertnih programa sačuvanih u Arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda, objavljeno kao knjiga Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću), pa i doktorskim radnjama (Vjera Katalinić: Nikola Algarotti (Udina) (1791–1838) und seine Musiksammlung). Pregled cjelokupne knjižnice i zbirke arhivske građe nalazi se u magistarskom radu iz muzikologije Nade Bezić (Knjižnica i zbirka arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu – 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom, 1996).
Fondovi udruženja i ansambla
Hrvatsko filharmonijsko društvo – Zagreb (1929–1939)
Hrvatsko pjevačko društvo „Kolo“ – Zagreb (1873–1948)
Klub studenata Muzičke akademije u Zagrebu (1945–1947)
Međunarodno društvo za suvremenu muziku, jugoslavenska sekcija – Zagreb (1925–1932)
Tamburaški zbor Hrvatskog trgovačkog društva „Merkur“ – Zagreb (1892–1939)
Zagrebački kvartet – Zagreb (1919–1943)
Zagrebački madrigalisti – Zagreb (1927–1941)
Uvjeti upisa
Za članove Hrvatskoga glazbenog zavoda upis u knjižnicu je besplatan. Ostali građani mogu postati vanjski korisnici ako su stariji od 18 godina. Pri učlanjenju potrebno je predočiti osobnu iskaznicu. Studenti moraju predočiti i indeks, odnosno ako imaju e-indeks, potvrdu fakulteta o redovitom upisu.
Članska iskaznica za vanjske korisnike
Članska iskaznica za vanjske korisnike glasi na ime i prezime učlanjene osobe i neprenosiva je na drugu osobu.
Iskaznica se izdaje na tjedan dana ili na godinu dana. Njezina valjanost obnavlja se nakon isteka, a fizički se ne zamjenjuje.
Korisnik je dužan prijaviti knjižnici promjenu prebivališta ili boravišta.
Gubitak članske iskaznice potrebno je prijaviti knjižnici. Nova iskaznica izdaje se uz ponovnu naplatu troškova za izradbu prema aktualnom cjeniku.
Uvjeti posudbe
Građani sa stalnim mjestom boravka izvan Zagreba građom se mogu koristiti samo u čitaonici knjižnice.
Knjige i note mogu se posuditi na najdulje mjesec dana. Knjižnica može iznimno odrediti i kraći rok posudbe. Istodobno se mogu posuditi najviše tri naslova. Rok posudbe može se produljiti najviše tri puta ako se do njegova isteka za istu građu nije predbilježio drugi korisnik. U posebnim slučajevima rok posudbe dogovara se s ravnateljstvom.
Korisniku koji posuđenu građu ne vrati na vrijeme knjižnica šalje opomenu s pozivom da je vrati u roku od sedam dana nakon primanja te obavijesti. Ako korisnik ne vrati građu u određenom roku, knjižnica mu ima pravo, prema aktualnom cjeniku, naplatiti zakasninu od prvoga dana zakašnjenja. Korisnik koji prekorači rok posudbe ne može posuđivati drugu građu dok ne vrati onu čiji je rok posudbe istekao. Korisniku koji se ne odazove na drugu opomenu i ne vrati posuđenu građu, može se oduzeti pravo posudbe.
U slučaju gubitka posuđene građe korisnik je dužan knjižnici dati nadoknadu – novi primjerak izgubljenog sveska ili njegovu kunsku protuvrijednost.
Na korištenje izvan knjižnice ne smiju se izdati:
- zaštićeni fond
- građa koja ima referentni karakter (bibliografije, rječnici, enciklopedije, atlasi i sl.)
- periodičke publikacije
- arhivsko gradivo.
Digitalizirana izvješća Glazbene škole HGZ-a
Digitalizirano je više od 3.000 stranica izvješća koja je HGZ objavljivao od školske godine 1868/1869. do predaje svojeg konzervatorija u ruke državi 1920. te izvješća Muzičke akademije od 1920. do 1940. Važnost ovog projekta velika je ne samo za hrvatsku glazbenu javnost, nego i šire, jer niz godina i inozemni istraživači u izvješćima nalaze neprocjenjive podatke o onima koji su pohađali glazbenu školu HGZ-a, kao npr. o autoru prve bugarske simfonije Nikoli Atanasovu (1886–1969.). Digitalizaciju izvješća obavila je tvrtka ArhivPRO, specijalizirana za usluge digitalizacije i uspostave repozitorija.
Popis ostavština pohranjenih u arhivu HGZ-a
Pretraživanje metapodataka
ZBIRKA GLAZBENIH INSTRUMENATA
Dio glazbenih instrumenata, većinom gudačkih, nalazi se HGZ-u, a dvije značajne zbirke pohranjene su zbog nedostatka prostora u zgradi HGZ-a u zagrebačkim muzejima.
Zbirka glazbenih instrumenata na pohrani u Muzeju za umjetnost i obrt
Zbirka glazbenih instrumenata većinom dobivena donacijom nekadašnjeg predsjednika HGZ-a Dragutina Klobučarića pohranjena je, uz pridržavanje vlasništva, od 1933. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Instrumenti iz pohrane Hrvatskoga glazbenog zavoda većim dijelom pripadaju puhačkom korpusu, a svojom vrijednošću izdvajaju se: prirodni rog njemačkog majstora Adama Buchschwindlera iz 1734., basetni rog majstora Theodora Lotza izrađen potkraj 18. stoljeća u bečkoj tvrtki Antona Kernera te velik broj flauta, oboa i klarineta izrađenih u istaknutim bečkim i češkim manufakturama.
Posebno mjesto ima dvovrata deseterožičana gitara varaždinskog virtuoza Ivana Padovca, koju je 1841. izradio bečki majstor Friedrich Schenk uz, pretpostavlja se, aktivno sudjelovanje samog Padovca.
Zbirka glazbenih instrumenata MUO-a jedina je takva kod nas te je vrijedno muzejsko i kulturno blago Hrvatske. Voditeljica zbirke je kustosica Antonija Dejanović.
Saznajte više
Zbirka glazbala Franje Ksavera Kuhača
Zbirka glazbala Franje Ksavera Kuhača sadrži 57 predmeta koje je Kuhač prikupio između 1857. i 1886. godine tijekom terenskih istraživanja na području Hrvatske, ali i šire, obuhvaćajući prostor cijelog Balkana. Kuhač je svoju zbirku 1886. prodao HGZ-u za 100 forinti, a 1920. godine HGZ ju je predao na čuvanje i trajnu pohranu Etnografskome muzeju u Zagrebu, i to samo godinu dana nakon osnivanja te ustanove. Voditeljica zbirke je mr. sc. Željka Petrović Osmak, viša kustosica.
Glazbala koja je Kuhač prikupio iznimno su važna, ne samo zato što je riječ o najstarijim sačuvanim primjercima, od kojih neki imaju i više od 250 godina, nego i zato što pokazuju kontinuitet glazbenih tradicija na određenom području.
Gotovo sva su glazbala detaljno i stručno obrađena u prvoj opsežnoj etnoorganološkoj studiji u Hrvatskoj Prilog za poviest glasbe južnoslavjenske: kulturno historijska studija (1877. – 1879., 1882.). Tako su sačuvani vrijedni podaci o kulturnom i društvenom kontekstu te načinu izrade određenih glazbala. Zbirka je 1984. prvi put u cijelosti predstavljena javnosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na izložbi Franjo Ksaver Kuhač – život i djelo postavljenoj u povodu 150. godišnjice Kuhačeva rođenja. Glazbala su detaljno opisana u knjizi Željke Petrović Osmak (Zbirka glazbala, Zagreb: Etnografski muzej, 2014), te digitalizirana. http://glazbala.emz.hr/hr/Glazbala
Saznajte više