Djeca koja pohađaju glazbenu školu razvijaju se drugačije od svojih vršnjaka
Kad razmišljamo o glazbenom obrazovanju, najčešće pomislimo na razvoj glazbenog sluha, osjećaja za ritam ili vještine sviranja instrumenta. No posljednjih dvadesetak godina znanstvenici sve češće istražuju jedno drugo pitanje: može li učenje glazbe utjecati i na način na koji se razvija dječji mozak?
Rezultati niza istraživanja sugeriraju da može.
Izraženije možda reakcije na zvuk kao rezultat glazbene poduke
Jedno od najzanimljivijih proveli su Antoine Shahin, Larry Roberts i Laurel Trainor sa Sveučilišta McMaster u Kanadi. U istraživanju objavljenom 2004. godine pratili su djecu u dobi od četiri do pet godina koja su tek započela učiti violinu ili klavir prema Suzuki metodi te ih usporedili s vršnjacima koji nisu pohađali glazbenu poduku.
Koristeći mjerenja moždane aktivnosti, istraživači su otkrili da su djeca uključena u glazbenu poduku pokazivala izraženije moždane reakcije na zvuk. Promjene su bile posebno vidljive upravo kod zvuka instrumenta koji su učila svirati. Drugim riječima, iskustvo aktivnog bavljenja glazbom nije samo povećalo količinu zvukova kojima su djeca bila izložena, nego je promijenilo način na koji njihov mozak obrađuje i prepoznaje zvučne informacije.
Autori su zaključili da specifična slušna iskustva, poput redovitog učenja instrumenta, mogu ubrzati razvoj slušnih područja mozga tijekom ranog djetinjstva.
Glatzbeno obrazovana djeca ostvarila bolji rezultat na testovima inteligencije
Slične zaključke donijelo je i istraživanje psihologa E. Glenna Schellenberga sa Sveučilišta u Torontu. U radu objavljenom iste godine djeca su nasumično raspoređena na satove glazbe, dramske radionice ili u kontrolne skupine.
Nakon godinu dana djeca koja su pohađala glazbenu poduku ostvarila su nešto veći napredak na testovima inteligencije od svojih vršnjaka. Iako učinak nije bio dramatičan, bio je dovoljno dosljedan da upućuje na povezanost između glazbenog obrazovanja i šireg kognitivnog razvoja.
Bolje je i verbalno pamćenje
Dodatnu dimenziju toj priči donijelo je istraživanje Ine Roden i suradnika iz 2012. godine. Prateći djecu tijekom 18 mjeseci, istraživači su utvrdili da su učenici uključeni u instrumentalni glazbeni program ostvarili veći napredak u verbalnom pamćenju od djece koja nisu sudjelovala u takvom programu. Verbalno pamćenje važno je za usvajanje jezika, razumijevanje pročitanog i školsko učenje općenito.
Naravno, nijedna od ovih studija ne tvrdi da će satovi glazbe sami po sebi dijete učiniti uspješnijim ili inteligentnijim. Razvoj djece uvijek ovisi o nizu čimbenika. Ipak, ono što istraživanja dosljedno pokazuju jest da glazbena poduka ne djeluje samo na glazbene vještine. U razdoblju kada se dječji mozak intenzivno razvija, ona može poticati procese povezane s pažnjom, slušanjem, pamćenjem i obradom informacija.
Možda je upravo zato glazba mnogo više od izvannastavne aktivnosti. Za dječji mozak ona je istodobno igra, izazov i trening.
Izvori
Roden, I., Kreutz, G., & Bongard, S. (2012). Effects of a school-based instrumental music program on verbal and visual memory in primary school children: A longitudinal study. Frontiers in Psychology, 3, 572. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2012.00572
Schellenberg, E. G. (2004). Music lessons enhance IQ. Psychological Science, 15(8), 511–514. https://doi.org/10.1111/j.0956-7976.2004.00711.x
Shahin, A., Roberts, L. E., & Trainor, L. J. (2004). Enhancement of auditory cortical development by musical experience in children. NeuroReport, 15(12), 1917–1921. https://doi.org/10.1097/00001756-200408260-00017