Predstavljamo portrete (ulja na platnu) koji su u 19. stoljeću darovani HGZ-u, a prikazuju pokrovitelje i mecene od kojih je jedan bio I predsjednik HGZ-a. Oni su novčanim sredstvima, darovima knjižnici i na mnoge druge načine podržavali djelovanje i osiguravali opstanak prvog glazbenog društva u Hrvatskoj. Među njima su predstavnici i državne i crkvene vlasti, uglednici koji su svojim angažiranjem pružali zaštitu, toliko potrebnu samostalnom glazbenom društvu u prvim desetljećima njegove povijesti.
Portrete može pogledati na našoj Facebook stranici.
DRAGUTIN KLOBUČARIĆ
kulturni djelatnik, klarinetist i dobrotvor (Zagreb, 1794 – Zagreb, 1886), predsjednik HGZ-a 1862–1886
Autor portreta: Martin Kern, 1836. g.
Nakon studija prava u Zagrebu Dragutin Klobučarić je bio u sudskoj službi u Karlovcu i Zagrebu. Nastupao je kao klarinetist; ističe se njegov nastup u Bratislavi 1839. kada je praizveo Varijacije za klarinet i orkestar Karlovčanina Otona Hauske. U ravnateljstvo HGZ-a primljen je 1851. godine, istovremeno kada i Vatroslav Lisinski koji mu je posvetio tri popijevke (autograf u knjižnici HGZ-a). Od 1862. do kraja života bio je predsjednik HGZ-a i oporučno mu ostavio znatnu novčanu svotu, notnu građu te vrijednu zbirku puhaćih instrumenata koja je na pohrani u Muzeju za umjetnost i obrt. Osobito je bio zaslužan za to da je Hrvatski sabor 1861. odobrio novčanu potporu HGZ-u te da se 1876. izgradi zgrada u Gundulićevoj ulici.
ALEKSANDAR ALAGOVIĆ
zagrebački biskup (Manželice kod Trnave, Slovačka, 1760 – Zagreb, 1837), pokrovitelj HGZ-a 1828–1837
Autor portreta: Mihael Stroy. Prema austrijskom biografskom leksikonu ovaj je portret nastao 1840., što je neobično jer je Alagović tada već bio umro.
Aleksandar Alagović oktorirao je teologiju u Bratislavi i bio ravnatelj sjemeništa u Pešti. U Zagreb je došao 1821. i bio kanonik-prepošt, a nakon smrti biskupa Vrhvca imenovan je 1829. za zagrebačkog biskupa. Djelovao je u javnom životu Zagreba i Hrvatske, a poznat je i po tome da je dao urediti park Ribnjak. Bio je ljubitelj glazbe, jedan od osnivača HGZ-a i pomagao mu novcem, svojim jakim dvorskim vezama i ugledom. Knjižnici je darova niz vrijednih muzikalija te jedan klavir.
IGNJAT GYULAY
austrijski političar i podmaršal te hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (Sibiu, Rumunjska, 1763 – Beč, 1831), pokrovitelj HGZ-a 1827–1831
Autor portreta je nepoznat.
Od 1806. do 1831. bio je hrvatski ban, ali je zbog vojnih dužnosti vrlo malo boravio u Hrvatskoj pa su ga zamjenjivali zagrebački biskupi Vrhovac i Alagović (obojica pokrovitelji HGZ-a). Bio je redoviti podupirući član HGZ-a od početka djelovanja glazbenog društva i dao je korisne sugestije za prvi statut, kako bi se olakšao pristup u članstvo što većem broju građana.
STJEPAN JELAČIĆ BUŽIMSKI
sudac i odvjetnik (u. 1856), dobrotvor i počasni član HGZ-a
Autor portreta je nepoznat.
Stjepan Jelačić Bužumski potječe iz mnogobrojne obitelji bana Jelačića. Studirao je pravo u Pešti, bio je sudac i odvjetnik te sudjelovao u radu Hrvatskog sabora. Godine 1832. postao je vlasnikom cijeloga posjeda i dvora Stari dvori u Gornjem Laduču kraj Zaprešića (krajem 19. stoljeća na tom je mjestu izgrađen dvorac Vranyczany-Dobrinović). Jelačić je 1853. godine poklonio HGZ-u 100 forinti i mnogo muzikalija za knjižnicu.
JURAJ HAULIK
(Trnava, Slovačka, 1788 – Zagreb, 1869)
nadbiskup i kardinal, pokrovitelj HGZ-a 1837–1869
Autor portreta je nepoznat.
Juraj Haulik studirao je filozofiju i teologiju u Beču. Imenovan je zagrebačkim biskupom 1837., a sljedeće godine je postao i banski namjesnik. Podupirao je brojne kulturne ustanove i društva te uredio park Maksimir. Bio je veliki ljubitelj glazbe i u nadbiskupskom dvoru imao vlastiti ansambl muzičara. Zabilježen je kao najveći donator u povijesti HGZ-a – “toliku svotu, pa ni približno toliku, nije u našoj sredini ni prije ni poslije njega nitko darovao za unapređenje glazbenog života” (Ladislav Šaban). Njegova financijska pomoć bila je temeljna glavnica za gradnju zgrade HGZ-a, kao i podrška osnutku konzervatorija.